U glib, Vjenceslav Novak

DOWNLOAD (verzija uključeno: 2)

 

Bilješke o piscu:

Vjencelav Novak (1859. – 1905). Bio je mlad, ali i plodonosan pisac. Sa 23 godine napravio je svoje prvo djelo – pripovijest “Maca”, a njegov posljednji roman je bio “Tito Dorčić”. Rođen u Senju. Širinom područja koje je u svojim spisima obuhvatio nadvisuje sve hrvatske pripovjedače svog doba, u svojim opisima nije samo opisivao zavičaj već i raznolikost hrvatskog života. U svojim je romanima i pripovijestima zahvatio četiri područja: grad Senj u svojoj prošlosti i u svome vremenu, Podgorje, hrvatsko građanstvo i malograđanstvo, Proletarij. Bio je prvi hrvatski pripovjedač koji je u kniževnim djelima sustavno iznosio pojave socijalizma u Hrvatskoj i pokušao ukazati na goruća društvena pitanja. No on je otišao i mnogo dalje. U svojim je djelima “ulazio” u svijet sirotinje, učenika, prosjaka, izganika i beskućnika. Cjeloukupni Novakov književni rad, bez obzira na područja iz kojih je uzeta građa pojedinih pripovijesti, ima izrazito socijalno značenje.
Djela:

 

U glib

 

Vrsta djela:

Socijalna pripovijetka

Mjesto radnje:

Zagreb

Vrijeme radnje:
Krajem 19 st.

Tema:
Odnos siromašnih i bogatih

Ideja:
“Bogat čovjek ne smije uzeti ono što je namijenjeno siromahu.”

Jezik i stil:

Djelo obiluje dijalozima, personifikacijama, epitetima, kontrastima.

Kratki sadržaj:

Uvod

Upoznajemo lik Artura, bogataša koji dobiva stipendiju i potporu, te siromaha Jakova koji se bori za život i dobivanje stipendije mu je sve.

Zaplet

Jakovov dolazak i upoznavanje sa svojim možda budućim cimerom (sve je ovisilo o stipendiji), odlazak u dekanat da vidi je li dobio stipendiju.

Vrhunac

Saznanje da Jakov nije dobio stipendiju, odlazi u neki obližnji kafić, odlazak kući i dolazak Artura kod njega, Pavličevićeva “jezikova” juha.

Rasplet

Artura grize savjest te obećava da će pokušati nešto napraviti, piše pismo ocu da neće prihvatiti stipendiju, odgovor oca na pismo jedan je od zaključaka na djelo.

Dojam o djelu:

Djelo može emotivno djelovati na svakoga, a kamoli ne na neko osjećajnog poput mene. Pisac je u ovom djelu odlično prikazao razliku između siromašnih i bogatih na primjeru bogatijeg i manje talentiranog te siromašnijeg i puno više talentiranog učenika. Bogatiji “uzima” stipendiju siromašnijem. Ja osobno ne volim takvu vrstu nepravde i to je razlog zašto je ovo djelo emotivno djelovalo na mene. Takve stvari se događaju i dan danas, kako se onda ne bi događale i prije 100 godina. To je sve nepravda koju treba ispraviti.

Leave a comment